Volite li jesti češnjak,ovako se riješite neugodnog mirisa

Češnjak zbog svojih antibakterijskih, antivirusnih, antigljivičnih, antiparazitskih i antioksidacijskih svojstava drži infekcije dalje od vas. 



Razlog zbog kojeg snažni miris češnjaka ostaje tako dugo nakon jela je zato što se tokom probavljanja hrane u krvotok oslobađaju spojevi sumpora iz češnjaka. Upravo zato osvježavajuće vodice za usta neće biti od pomoći u pokušaju da zakamuflirate prepoznatljiv miris češnjaka. 

Ali neke namirnice hoće. Istraživači tvrde da bi uz češnjak ili nakon jela s češnjakom trebalo jesti jabuke, zelenu salatu, cikoriju, celer, krumpir, peršin, metvicu, bosiljak ili gljive jer te namirnice sadrže fenole, spojeve koji će u kemijskoj reakciji reagirati sa sumporom iz češnjaka i tako neutralizirati snažan miris. Dokazali su to masenim spektrometrom, uređajem koji analizira molekule na osnovi njihove mase, a nakon konzumacije spomenutih namirnica, razina sumpora bila je znatno niža u dahu volontera. Najviše fenola ima u metvici, ali znanstvenike je iznenadilo i kako list salate, koji ima znatno manje količine fenola, učinkovito suzbija miris češnjaka.
Blogger Tricks


Zdrave masline

 Mono nezasićene masti koje se nalaze u maslinama (i maslinovom ulju) mogu pomoći u smanjenju povišenog krvnog tlaka. Oleinska kiselina u maslinama kad se apsorbira u tijelu i transportira do naših stanica, može promijeniti signalizaciju na razini stanične membrane, a ove promjene na razini stanične membrane rezultiraju smanjenjem krvnog tlaka.



Zamjena zasićenih mono nezasićenim mastima, kakve nalazimo u maslinama, potiče mršavljenje. Maslinovo ulje potiče razgradnju masti unutar masnih stanica, pa se možete lakše riješiti trbušnih masnoća i smanjiti neosjetljivost na inzulin.


Antioksidativna i protuupalna svojstva maslina čine ih prirodnom zaštitom od raka jer kronični oksidativni stres i kronična upala mogu biti ključni čimbenici u razvoju raka.

Crne masline su odličan izvor vitamina E, koji neutralizira slobodne radikale u masnom tkivu. Pogotovo u kombinaciji sa stabilnim mononezasićenim mastima koje se nalaze u maslinama, vitamin E može poboljšati stanične procese. 

Masline, odnosno antioksidansi i protuupalne hranjive tvari u njima mogu djelovati kao prirodni ibuprofen. Njihova ulja sadrže oleocanthal, tvar s protuupalnima djelovanjem. Slično kao kod klasičnih nesteroidnih protuupalnih lijekova. Zanimljivo je da 50 g (više od tri i pol žlice) djevičanskog maslinovog ulja sadrži količinu oleocanthala čije je protuupalno djelovanje slično kao desetina doze ibuprofena za odrasle.


Crne masline su bogate masnim kiselinama i antioksidansima koji hrane, hidratiziraju i štite kožu. Vitamin E u maslinama štiti kožu od UV zračenja, čime je čuva od raka kože i preranog starenja.

Protuupalna svojstva maslinovog ulja dobra su i za one koji imaju alergiju. Ekstrakti masline djeluju kao antihistaminici na staničnoj razini. Blokiranjem receptora histamina jedinstvene komponente u ekstraktima masline mogu pomoći u smanjenju alergijske reakcije.

Često konzumiranje vitamina E i mononezasićenih masti u crnim maslinama je povezano s nižim rizikom od raka debelog crijeva. Ove hranjive tvari sprečavaju rak debelog crijeva neutraliziranjem slobodnih radikala. Maslinovo ulje ima i blagotvoran učinak na čir i gastritis.

Masline, pogotovo crne, bogate su željezom. Sposobnost crvenih krvnih stanica da prenose kisik po cijelom tijelu ovisi o prisutnosti željeza u krvi. 

Sam ekstrakt lista masline ima i povoljno djelovanje u zarastanju ozljeda, što govori u prilog tome da pomaže obnovu tkiva nakon samih infekcija.  

Sezona je ukusnih gljiva

Prije svega, potrebno je odlično poznavanje jestivih gljiva od otrovnih, a ako niste sigurni koje su jestive, nemojte ih ni brati jer ima vrlo otrovnih primjeraka koje su vrlo slične jestivima.


Vrganj je jedna je od najkvalitetnijih i vrlo ukusnih gljiva. Nutritivno se vrganj može svrstati između visoko rangiranih biljaka i nisko rangiranog mesa. Iako ne mogu isključivo zamijeniti meso, ribu ili jaja, mogu doprinijeti sprečavanju nedostatka proteina u prehrani. Gljive su bogate proteinima, a u odnosu na većinu hrane biljnog porijekla imaju dobro uravnotežen sastav aminokiselina.

Ugljikohidrati u vrganju čine oko 65% suhe tvari od toga između 80 i 90% suhe tvari u staničnim membranama čini vlakno hitin, koji se ne razgrađuje u probavnom sustavu. Osim hitina vrganj sadrži i druga netopljiva vlakna kao što su hemiceluloza i pektinima slične tvari koji ljekovito djeluju na način da pomažu peristaltiku crijeva te sprečavaju konstipaciju, ubrzavaju uklanjanje toksina iz organizma i reguliraju pH vrijednosti što doprinosi prevenciji razvoja raka debelog crijeva.

Od aktivnih tvari vrganj sadrži ergosterol, u gljivama često prisutan sterol koji ima raznoliko biološko djelovanje. Među najvažnija svojstva ubraja se antimikrobno djelovanje, protuupalno i antitumorno. Fitokelati u vrganju čine ga otpornim na toksične teške metale poput kadmija. Vrganj sadrži lecitin koji ima antivirusna svojstva, koja se istražuju u medicinske svrhe za dobivanje antivirusnih lijekova.

Smatra se da vrganj posjeduje snažno antioksidativno djelovanje zahvaljujući raznim organskim kiselinama, fenolnim tvarima i alkaloidima. Jača koncentracija tih tvari nalazi se u klobuku.

Vrganji su bogati i tiaminom. To je vitamin B1 koji je važan za normalno funkcioniranje živčanog sustava. Uz to sadrže riboflavine, niacin, pantotensku kiselinu i nešto vitamina C koji osnažuje cijeli organizam.

Željezo je ključno za prijenos kisika u stanice organizma. Upravo zato manjak ovoga minerala u tijelu izaziva umor te česte vrtoglavice. Da bi spriječili ovakvo stanje, jedite hranu bogatu željezom. Između ostalog to su i gljive poput vrganja koje zadovoljavaju 5% dnevnih potreba za ovim važnim nutrijentom.




Bukovača, jedna je od ukusnih gljiva koje možemo naći samonikle u prirodi, ali ih možemo i vrlo uspješno uzgajati. U svijetu je poznata pod imenom šumska ostriga.

Ona sadrži sve esencijalne amniokiseline, zatim vitamine: B1, B2, B5, B6, B7,  i mnoge minerale. Proteini iz bukovače su po svom sastavu vrlo slični životinjskim. Pored toga sadrži i veliki postotak ugljikohidrata i samo oko 4% masti.

Glavni nositelji ljekovitosti kod gljiva su složeni šećeri - polisaharidi. Među njima, najvažniji je beta 1,3/1-6-glukan, koji se nalazi i u bukovači. On pomaže snižavanju nivoa kolesterola i triglicerida u serumu. Ako se osušena bukovača dodaje u količini 4% ukupnoj dnevnoj prehrani, nivo kolesterola će za dva mjeseca pasti za 65-80% .

U Kini se koristi za ublažavanje bolova i relaksaciju mišića. Pored toga, upotrebljava se i u liječenju lumbaga, ukočenosti ekstremiteta i tetiva, kao i za liječenje loše cirkulacije. 





Lisičarka je u svijetu biljaka i gljiva jedina lisičarka (Cantharellus cibarius)otporna na sve parazite i mikrobe. Također je jedna od rijetkih vrsta koja ne trune. Nikada u lisičarki nećete naći crve, bakterije i viruse!

U mesu lisičarke nalazi se kemijski spoj hinomanoza koja djeluje na sve nametnike u crijevima - trakavice, gliste, amebe, loše bakterije, i to tako da ih uništava od jajašaca do imaga. Lisičarka ih rastvara i popuno uništava.
Ergosteroli trametolinova kiselina iz lisičarke ubijaju sve vrste virusa. Naročito su djelotvorni kod svih vrsta hepatitisa. Također čisti jetru od svih otrova kao i ostataka lijekova. Lisičarka je pogodna i kod trovanja gljivama.
Gljiva lisičarka sadrži tri puta više beta karotena od mrkve.Beta karoten iz lisičarke sprečava upalu očiju, poboljšava vid, smanjuje suhoću kože i sluznicu oka. Posebno se preporučuje u ljetnim mjesecima jer štiti kožu od UV-zračenja. Beta karoten također štiti i krvne žile (ateroskleroza) ne dozvoljavajući oksidaciju lošeg kolesterola (LDL). Beta karoten potiče stvaranje koneksin proteina, poboljšavajući staničnu razmjenu tzv. malih molekula potrebnih za staničnu obnovu. Beta karoten obnavlja sluznicu usne šupljine (protiv afti) kao i stanice vrata maternice. Lisičarka popravlja vid i sprečava noćno sljepilo.Vitamin D proizvodi naše vlastito tijelo uz pomoć sunčeve svjetlosti i ulja koja se nalaze u koži. Kada koža potamni proizvodnja vitamina D preko kože prestaje.  Lisičarka, je također bogata vitaminom C, vitaminom B1 i B2. Od minerala sadrži kalcij, kalij, željezo i cink.



Biljkama u borbi protiv pušenja


Lobelija je biljka koja je poznata po tome jer pomaže osobama koje žude za nikotinom. Pušači ističu i da cigareta ima loš okus ako se uzima sa lobelijom. Lobelija će vam pomoći u ublažavanju simptoma ovisnosti jer sadrži supstance slične nikotinu. Također je učinkovita u liječenju bronhitisa, upale pluća, uz to još potiče znojenje, izbacivanje sluzi i sekreta kod bronhitisa i čisti pluća od toksina.




Biljka sladić i crvena djetelina zadovoljavaju potrebe organizma za nikotinom. U Americi se nikotinske žvakaće gume od duhana proizvode od njih. Sladić još jača imunitet, sprečava alergije, djeluje protuupalno, uništava bakterije, viruse i gljivice, ublažava dišne tegobe, štiti od srčanih bolesti, sprečava nastanak akni, smanjuje ispadanje kose, suzbija bolove mišića i zglobova, podiže raspoloženje i smanjuje depresiju, smanjuje tegobe menopauze, odličan je za liječenje policističnih jajnika.  Crvena djetelina je pak učinkovita i kod ublažavanja simptoma menopauze, osteoporoze i prirodan je čistač jetre.


Google oglasi

Popularni postovi zadnjih 7 dana

Google oglasi